Dobrom organskom gnojivu u našem vrtu nema zamjene

Tlo je biljkama stanište kao i njihov izvor hrane i vode. To znači da zemlja u našem vrtu mora biti prozračna, umjereno vlažna i mora sadržavati velik udio organske tvari. Organska tvar je biljna hrana koju dodajemo gnojidbom jednim od organskih gnojiva u proljeće i u jesen ili samo jednom, u proljeće, prilikom pripreme tla za sjetvu ili sadnju. Da bi se biljke dobro i nesmetano razvijale, hrana, znači hranjive tvari im moraju biti na raspolaganju tijekom čitavog razvoja.

Proljeće je doba gnojidbe i pri tome moramo spomenuti da osim organskih postoje brojna mineralna gnojiva. Međutim, brojne pozitivne osobine organskih gnojiva u odnosu na mineralna daju prednost organskim. Sva su organska gnojiva vrlo složenog kemijskog sastava, sporog djelovanja, jer sadrže sve potrebne makro i mikro elemente koji se postepeno pretvaraju u biljkama lako pristupačne spojeve. Spora pretvorba njihovih teško razgradivih spojeva u biljkama lako dostupna hranjiva omogućuje da ih biljke uzimaju samo onoliko koliko i koje trebaju. Zato se s njima nikada ne može pretjerati. Zbog toga je gnojidba organskim gnojivima dobro izbalansirana, bez viška ili manjka nekog od makro ili mikro elemenata. Prema tome, organska je gnojidba u skladu s prirodnim zakonima, jer poboljšava strukturu i teksturu tla. Nadalje, stvara optimalne uvjete za razvoj korijena i smanjuje mogućnost erozije tla, pojačava njegovu mikrobiološku aktivnost, a time, zbog konkurencije, smanjuje broj štetnih mikro i makro organizama. Rezultat svega je povećanje plodnosti tla, a kao krajnji ishod imamo viši i kvalitetniji prinos.

Suprotno tome, mineralna gnojiva sadrže lako topive i manje složene hranjive tvari koje su neposredno po primjeni lako dostupne biljkama. Brzo djeluju, pa se takvom gnojidbom često pojavi višak nekih elemenata u odnosu na druge, koji su tada u manjku.

Rečeno je da organska gnojidba povećava plodnost tla gdjegod ju primijenimo - u našem vrtu, na oranici, u voćnjaku ili u vinogradu. Dokazano je da se organskom gnojidbom povećava količina humusa u tlu. Isto je tako dobro poznato da svaka biljka uzima hranjiva iz tla, čime ga osiromašuje smanjujući količinu organske tvari u tlu. Ukoliko veći broj godina uzastopno ne vršimo gnojidbu, manjak hranjiva bit će svake godine sve veći, a plodnost sve slabija. Zato, ako želimo da se naše biljke lijepo razvijaju i dobro napreduju, moramo svake godine ta hranjiva vratiti. Proljetnim prekopavanjem, kojim unosimo organsko gnojivo u tlo, uništavamo i neke štetnike koji prezime u tlu.

Kako izaberemo najbolje gnojivo?

Da bi naš izbor bio dobar, moramo prvenstveno poznavati neke osnovne osobine koje će nam pomoći pri ocjeni kvalitete svakog pojedinog gnojiva. Naravno, o tome će ovisiti naša odluka koje je gnojivo najpogodnije za naše potrebe. Osobine na koje moramo obratiti pažnju prilikom izbora gnojiva su sastav i odnos makro (N, P, K) i mikro elemenata, udio suhe tvari i način primjene. Naravno, zanima nas gdje možemo nabaviti odabrano organsko gnojivo, koja je količina gnojiva potrebna po jedinici površine, a s time u vezi i troškovi. U tabeli 1. prikazane su količine makro hranjiva, dušika N, fosfora P2O5 i kalija K2O u raznim organskim gnojivima.

Tabela 1. Usporedba hranjivih tvari koje sadrže neka tradicionalna gnojiva u odnosu na visokokvalitetno organsko gnojivo Plantella Organik

Zašto je industrijsko gnojivo bolje od domaćeg?

Podaci u tabeli daju veliku prednost industrijski proizvedenom 100-postotno organskom gnojivu plantella organik s dugotrajnim djelovanjem. To je termički obrađen peletiran pileći gnoj u kojemu nema sjemena korova, patogenih gljivica i bakterija, te neugodnog mirisa. U tabeli 2. su prikazane količine suhe i organske tvari u istim gnojivima.

Tabela 2. Usporedba udjela suhe tvari i udjela organske tvari u nekim tradicionalnim gnojivima u odnosu na visokokvalitetno organsko gnojivo Plantella Organik

Vidljivo je da organsko gnojivo plantella organik sadrži veliku količinu organske tvari i vrlo visok udio suhe tvari u odnosu na ostala gnojiva organskog porijekla, zbog čega je njegova primjena jednostavna. Može se rasipati rukom ili rasipačima mineralnih gnojiva, olakšan je transport i skladištenje.

Potrošnja je 30 puta manja od dobro fermentiranog stajskog gnoja prosječne kvalitete. Nadalje, prednosti organskog gnojiva plantella organik su kvalitetniji prinos (šećeri, suha tvar), veći urod, listovi bez kloroze, veća otpornost na stresove (suša, tuča, niske temperature i sl.) te dugoročno poboljšanje sastava tla zbog povećavanja udjela humusa (dokazano je povećanje od 0,1-0,2 % godišnje).

Nekoliko instituta izvršilo je ispitivanja na povrću (paprika, rajčica, luk, krumpir, kupus, salata, krastavci, lubenice i jagode), u voćnjacima i vinogradima primjenom 100-postotnog organskog gnojiva plantella organika i utvrđeno je znatno povećanje prinosa, povećanje kvalitete ubranih plodova, bolje zdravstveno stanje plodova i ranije dozrijevanje za cca 5-7 dana. Prema rezultatima ispitivanja povećanje prinosa kreće se za pojedine kulture od 25% do 35% i više (krumpir). Dokazano je i povećanje udjela suhe tvari u plodinama koje, ovisno o kulturi, iznosi 9-20%. Nadalje, povećan je i udio vitamina C – i to u kupusu od 8-9%, u luku i paprici 10%, a u nekim drugim kulturama i do 30%. Kao primjer možemo navesti i da je u rajčici povećana količina šećera i do 20%.

Primjena plantella organika je vrlo široka

Na osnovi rezultata brojnih pokusa i našeg iskustva tvrdimo da je primjena peleta plantella organika vrlo široka. Nema kulture kod koje se to gnojivo prirodnog podrijetla ne može koristiti. Kad bi radili prioritetnu listu, svakako bi prednost dali višegodišnjim kulturama poput voćnjaka, vinograda te brojnog ukrasnog drveća i grmova, a na tom bi popisu tik za njima bile i brojne zeljaste biljke.

Kod podizanja novog voćnjaka ili vinograda preporučamo racionalne količine. Osnovna orijentacija za utvrđivanje potrebne količine Organika/ha prije svega je analiza tla koja obuhvaća strukturu, teksturu, sadržaj makro elemenata u tlu i postotak organske tvari. Na drugom mjestu je način primjene Organika: direktno u jame za sadnju (količina Organika/jamu x broj jama/ha) ili po cijeloj površini (količina Organika/ha).

Ako Organik unosimo u jame za sadnju, troši se cca 15 – 20 dkg po jami. Na 1 ha sadi se 4000 voćaka ili loza, što iznosi cca 600 – 800 kg Organika/ha. Pri tome treba pripaziti da se ne pretjera s količinama Organika. Ne preporuča se primjena kao kod stajskog gnojiva samo na dno jame, već se Organik raspoređuje po cijeloj jami izmiješan sa zemljom. Ne smije se dodavati direktno na korijenje mlade biljke, jer postoji opasnost da se korijenje zapali. Kod primjene Organika po cijeloj površini za sadnju voćaka troši se puno više od 1,5-2,5 i više t/ha. Kod bogatijeg tla dobre strukture i teksture dodaje se manje i obrnuto, na slabijim tlima i do 3 t/ha. Najčešće se dodaje 2 - 2,5 t Organika/ha. Za sadnju vinograda kod primjene na cijelu površinu treba dodati 1,5 -2 t Organika/ha. Za prihranjivanje u vinogradu ili voćnjaku glavni orijentir je potrebna količina dušika koja je bila utrošena u prošloj vegetaciji, dok se fosfor i kalij dodaju na osnovu izvršene analize tla i potreba svake vrste. Vinova loza treba 50 kg /N /ha, 35 kg P2O5, 70 kg /K2O. Iako ima odstupanja, orijentir je uvijek dušik, što znači 1 t Organika/ ha + razlika za kalij i fosfor.

Za prihranjivanje u voćnjaku potrebna količina Organika ovisna je o vrsti i sorti. Općenito za prinos od 60 t/ha jabuka treba 60 kg N/ha, 20 -25 kg P2O5, 60-100 kg K2O i 20 -30 kg MgO, što znači da treba 1,2 t Organika /ha + K2O + Mg.

Plantella organik se može primijeniti za proljetnu pripremu zemljišta pred sjetvu ili sadnju povrća i ukrasnog bilja, te sadnju gomolja u količini od 2 t/ ha, odnosno 20 kg/ar. Tu mogu postojati razlike ali samo temeljem analize zemljišta. Za sjetvu odnosno sadnju lisnatog (kupusnjače i razne salate) i plodovitog povrća (rajčica, paprika, patlidžan, krastavac i dr.) preporuča se 2 t plantella organika/ha. Kod korjenastog povrća postoji iznimka, preporuča se 1-2 t/ha u jesen, a ako jesenska gnojidba nije izvršena, u proljeće se dodaje samo 1 t/ha. Kod lukovičastog povrća (luk, češnjak, poriluk i sl.) te kod krumpira u proljeće se rasipa 2 t Organika/ha uz inkorporaciju (frezom). Za godišnju se prihranu na povrću i ukrasnom bilju troši 1-2 t Organika/ha, a za prihranu gladiola najviše 1 t/ha.

mr. sci. Chiara Pagliarini