Neka vaš atrijski vrt bude dnevna soba na otvorenom

Iako u gradu vrijeme teče brže nego drugdje, ljubav prema cvijeću gaje i neki od najzaposlenijih stanovnika grada. Vrijeme koje provode u društvu biljaka vraća im spokoj, a cvjetni kutak je ono radi čega se još radije vraćaju svome domu. U gradu vrtovi obično nisu veliki, a ponekad je to tek nekoliko skromnih metara površine, najčešće u obliku atrija, terase ili malo većeg balkona.

Pri oblikovanju atrija veoma je važno koliko je vrt velik. Naime, ograde ili zidovi kojima je ograđen bacaju sjenu, pa je izbor biljaka koje podnose takve uvjete razmjerno mali. Idealno je ako je vrt velik barem 30 kvadratnih metara i oblika što sličnijeg kvadratu. Barem dio vrta mora biti osvijetljen neposrednom sunčevom svjetlošću.

Detaljno planiranje

Izgled malog atrijskog vrta potrebno je pred sadnju dobro planirati. Iako na raspolaganju imamo malo prostora, možemo si dopustiti oblikovanje u veoma različitim stilovima koji su u skladu s oblikom i fasadom kuće. Općenito se možemo odlučiti za klasičan, pravilan oblik, ili pak za življi, nepravilan oblik vrta.

Češći i praktičniji je klasični oblik kod kojeg uz rubove oblikujemo gredice na koje zatim sadimo ukrasno i začinsko bilje ili povrće, a u sredini sačuvamo prostor za sjedeću garnituru, neko lijepo drvce, grm ili kip. Središte vrta može biti i bazen ili ribnjak pravilnog oblika. Ako između središnjeg motiva i rubnih gredica postoji prazan prostor, na njemu možemo posijati travu. Budući da ćemo po njoj hodati i zbog male površine intenzivnije opterećivati, treba izabrati otporniju sortu trave. Za baršunasti rast travnjaku je potrebno redovito zalijevanje i košnja, a jednom mjesečno i gnojenje kvalitetnim plantella specijalnim gnojivom za sve vrste trava te dvaput godišnje i prozračivanje. Budući da se zbog sjene i opterećenosti na nju rado naseli mahovina, na izloženim dijelovima treba redovito sipati plantella specijalno sredstvo protiv mahovine.

Kod nepravilnog oblika atrija odabrani motiv zauzima veći dio vrta npr. travnjak nepravilnog oblika koji vodi do što prirodnije oblikovanog ribnjaka. Travnjak može zamijeniti i pješčana ili tlačena površina. Glavni motiv vrta može biti i kamenjar, povrtnjak ili vrt sa začinskom biljem. Ako veći dio vrta zauzima ribnjak, moramo znati da će se površina po kojoj ćemo se moći kretati bitno smanjiti.

Svaka biljka ima svoje mjesto

Pojedini atrijski vrtovi su međusobno odijeljeni zidom ili ogradom koje možemo pretvoriti u zeleni ili cvjetajući zid. Ako je ograda veoma čvrsta ili zidana, možemo pustiti da ju obrastu bršljan ili divlja loza. Kao cvjetni dodatak među njima posadimo i različite vrste pavitina. Na osunčanom zidu pustimo rasti ružu penjačicu, koja uglavnom veoma bujno raste a ljeti i obilno cvate. Bit će nam zahvalna ako je budemo redovno prihranjivali plantella specijalnim gnojivom za ruže. Za zid u sjeni primjereni su kozokrvina i bršljan zelenih listova.
Na gredicama u vrtu sadimo tako da biljke kojima je konačna veličina veća sadimo straga, uz ogradu ili zid. U malom atrijskom vrtu možemo posaditi i stablo koje treba biti niskoga rasta, plitkog korijenja i čitave godine zanimljivo (npr. Robinia pseudoacacia, Rhus typhina, Acer palmatum...). Tamo gdje je sjena sadimo astilbe, bergenije, Hemerocallis, hoste, paprat i još neke otporne biljke. Ako sadimo prvi put, odabrane sadnice rasporedimo na zaštićeno sjenovito mjesto u vrtu i počnemo kopati jame za sadnju, a one trebaju biti malo veće od korijenske grude sadnice. U zemlju primiješamo organsko gnojivo s dugotrajnim djelovanjem plantella organik u obliku peleta. Sadnice oprezno izvučemo iz posuda. Svo oštećeno korijenje odrežemo i sadnicu dobro namjestimo u jamu za sadnju. Posadimo je na istu dubinu kao u loncu. Ukrasna stabalca privežemo uz kolac. Nakon sadnje mladu biljku zalijemo. Trajnice najčešće sadimo na već pripremljenu gredicu koju smo prekopali i pognojili organskim gnojivom plantella organik. Zeljaste trajnice u lončićima najprije rasporedimo na mjesta previđena za sadnju, a zatim ih izvadimo iz posude. Uz pomoć motike ili rovokopača iskopamo jamice za sadnju veličine korijenske grude, pa trajnice posadimo.

Život i u ukrasnim posudama i koritima

U atrijskom vrtu biljke često sadimo u posude koje mogu biti od različitih materijala, raznih oblika, boja i veličina. U posude možemo praktično posaditi bilo koju biljku kao što su npr. niske četinjače, kurika, japanski javor, božikovina, hortenzije, azaleje, rododendroni i drugo niže grmlje koje posve normalno može preživjeti naše zime, a sve omiljenije postaju niske ukrasne voćke, pa i slikoviti ginko. U kasnu jesen ih obično ipak sklonimo u zavjetrinu, da im se ne smrzne korijenje i da hladnoća ne uništi posude. Svaka ima svoje zahtjeve koje moramo uzeti u obzir, pa zato za prihranjivanje koristimo plantella specijalna gnojiva.

U posude spadaju i trajnice, koje su uglavnom nisu zahtjevne ako odaberemo prave kombinacije, pa mogu cvjetati čitave godine. Prednost sađenja u posude je i u tome što prema želji možemo izgled vrta stalno mijenjati, a osobito ako u njih posadimo i sezonske cvjetajuće biljke. Najljepše će biti ako im kao podlogu stavimo petkomponentnu zemlju za sobne i balkonske biljke plantella balkonia, koja sadrži sve potrebne elemente za početak razvoja biljaka, dobro zadržava vodu (zato je biljkama potrebno samo umjereno zalijevanje), a sadrži dovoljno hranjivih tvari za barem mjesec dana. Za kasnije prihranjivanje odaberemo tekuće gnojivo za cvjetajuće biljke plantella cvet koje je obogaćeno vitaminima i morskim algama, jer pospješuju razvoj cvjetnih izdanaka i omogućuju bujnije cvjetanje.

Domaći vitamini iz posude

V atrijskom vrtu možemo oblikovati i mali povrtnjak tako da povrće posadimo u plastične ili keramičke lonce, napunjene vrtnom zemljom. Pored njih možemo posaditi i cvjetnice, stvarajući tako neobične kombinacije, a time privući i pčele koje će se pobrinuti za oprašivanje. Kupusnjače poput kupusa, kelja, cvjetače i brokule dobro uspijevaju pored žutog cvjetajućeg šumskog cecelja, nevena i kamilice. Uz rajčicu i krastavce posadimo bosiljak, a ispod rajčice će dobro uspijevati rozeta. Poseban izgled vrtu daje visoki grah, kojeg možemo provesti kao penjačicu uz ogradu ili mu za potporu ponuditi bambusov štap. U njegovom podnožju dobro će uspijevati kupusnjače, salata rozeta, matovilac, rotkvica ili rukola i čubar. Da bi povrće tijekom čitavog rasta bilo u dobroj kondiciji, trebamo ga redovno prihranjivati organskim hranjivim sredstvom, obogaćenim morskim algama, bio plantella vrt.